preskoči na sadržaj

Osnovna škola Tar -Vabriga

 

KAKO POBIJEDITI STRAH OD ODGOVARANJA-SAVJETI ZA UČENIKE

Većina učenika osjeća strah pri usmenom ispitivanju. Trema prije odgovaranja normalna je pojava, ipak, ako takav strah postane prevelik, može stvarati velike probleme. Najvažnije je znati da se strah može prevladati.

Za početak, treba znati da je glavni izvor straha od ispitivanjastrah od neuspjeha, odnosno nesigurnost u svoje sposobnosti, pripremljenost i znanje. Kod usmenog odgovaranja taj strah može dodatno pojačati dobacivanje i ruganje drugih učenika iz razreda, u slučaju pogrešaka.

Strah može pojačati i nestrpljenje ili negativna reakcijanastavnika,kao npr.požurivanje na odgovor, prekidanje učenika ilimožda uvredljivi komentari .

Izvor straha od ispita i odgovaranja mogu biti i previsoka očekivanja okoline, najčešće roditelja, ako očekuju od djeteta samo odlične ocjene.

Postoje osobe kojesu i inače, u svakodnevnom životu,sramežljive, teže komuniciraju i razgovaraju s drugima, u društvu su napete i neugodno im je. Njima će biti još teže usmeno odgovarati pred nastavnikom i razredom.

 

STRAH OD ODGOVARANJA UTJEČE NA CJELOKUPNO PONAŠANJE OSOBE

Neugodni osjećaji:

  • strah od loše ocjene iloših posljedica
  • osjećaj napetosti, zabrinutosti
  • osjećaj panike ako se na neko pitanje ne zna odgovor
  • osjećaj razočarenja, ljutnje, frustracije u vezi s ispitom i ocjenom

Tjelesne reakcije:

  • ubrzanrad srca, ubrzano i plitko disanje, drhtanje
  • vlažni i hladni dlanovi, pretjerano znojenje
  • glavobolja, mučnina, nelagoda u želucu
  • napetost u mišićima, suha usta
  • pojačana potreba za mokrenjem, proljev

Razmišljanje:

  • negativne misli, npr.: “dobit ću jedinicu”, “glupsam”, „mama će se ljutiti“, „past ću razred“i sl.
  • teško dosjećanjegradiva koje je ranije naučeno

Ponašanje:

  • tjelesni nemir, tapkanje prstima po stolu, stiskanje šaka i sl.
  • povišen i drhtav glas, zamuckivanje
  • želja da se pobjegne iz situacije i da ona što prije završi

KAKO SAVLADATI STRAH OD ISPITA I ODGOVARANJA

1. Postavitesi realne ciljeve i očekivanja. Važno je poznavatisebe i svoje mogućnosti,svoje jake i slabe strane, i u skladu s njima realno procijeniti kakav uspjeh iz kojeg predmeta i gradiva možete postići. Neke stvari idu nam bolje a neke lošije, ne moramo i ne možemo uvijek sve moći i znati. Ne smijemo si postavljati nerazumne i neostvarive ciljeve. Učenici koji ciljaju samo na petice i misle da u svemu moraju biti „savršeni“ češće se boje ispita i odgovaranja.

2.Dobro se pripremite. Gradivo treba što bolje naučiti i pripremiti se za ispite i odgovaranje. Kod učenja za usmeno odgovaranje važno je uvježbavati odgovaranje naglas(imati „generalnu probu“).  Možete se pripremati sami, tako da zamislite da odgovarate, možete se pri tome ako želite i gledati u ogledalo, ili netko drugi može glumiti nastavnika (prijatelj, roditelj, brat, sestra).Tako ćete se najbolje pripremiti za odgovaranje pred nastavnikom, a ujedno i predvidjeti moguća pitanja. Može vam pomoći i ako zamišljatesituaciju odgovaranja u razredu, nastavnika kako vas pita,i ono što je najvažnije, sebe kako sigurno i dobro odgovarate.I još nešto važno, kad naučite neko gradivo, bolje je da se sami javite za odgovaranje, nego da strepite hoće li vas i kada nastavnik prozvati. Ako je ispitivanje najavljeno, važno je da taj dan dođete u školu pripremljeni, odmorni i dobro naspavani.

3.Razmislite čega se zapravo bojite. Što vam se može dogoditi ako ne budete dovoljno znali? Što je najgore što vam se može dogoditi? Morat ćete ponovo učiti…. morat ćete roditeljima opravdavati zašto je tako ispalo? Je li to baš toliko strašno i nepopravljivo?

Prije odgovaranja napišite na papir zašto se bojite. Tako možete sami sebe utješiti i „razuvjeriti“ ako pretjerujete. Također, možete u razgovoru s roditeljima provjeriti koliko ste realni u svojim „katastrofičnim“ očekivanjima loših posljedica. Može vam pomoći i razgovor s prijateljem ili prijateljicom o tome kako se on ili ona osjećaju u sličnim situacijama. Možda budu imali kakav dobar savjet o tome kako se oni nose sa svojim strahom.

 

4. Zamijenite negativne misli pozitivnima. Zastrašujuće misli (,,To je jako teško!'' i sl.) pokušajte zaustaviti tako da mislite o nečemu ohrabrujućem, o nekoj osobi koja vam daje podršku, o nekom mjestu na kojem se osjećate  lijepo i sigurno. Neka to ne bude maštanje unedogled, nego samo kratka pomisao u ,,kriznoj situaciji''. Ohrabrite sami sebe prije odgovaranja kao što bi ohrabrili dobrog prijatelja, govoreći si :„naučio/naučila sam”, „dobro ću odgovarati”, „sve će biti dobro“, „pa što ako kažem neku glupost, i drugima se to dogodi“, „nije tragedija ako dobijem lošu ocjenu, mogu je ispraviti“ itd..Tako sami možete kreirati svoje ohrabrujuće rečenice kojima ćete se utješiti, ohrabriti i „poništiti“ strahove koje ste ranije zapisali na papir.

 

5. Skrenite pažnju. Trema je najgora prije samog početka, dok drugi odgovaraju a vi čekate da vas možda prozovu. Zato je dobro obratiti pažnju na nešto drugo u okolini (npr. brojati ili opisivati predmete po prostoriji ili se usmjeriti na gledanje i slušanje učenika koji odgovara i nastavnika. Tako možete možda još nešto i ponoviti. Ovim skrećete pažnju sa svojih znakova treme (kojih ste inače pretjerano svjesni i tumačite ih kao katastrofu).

6. Opustite se što više tijekom odgovaranja. Korisna može biti tehnika polaganog dubokog disanja.Nekoliko puta duboko udahnite da bi se opustili (ne bojtese nitko to neće primijetiti). Tako ćete vratiti normalan ritam disanja. Kad ustanete za odgovaranje stanite uspravno, dišite što mirnije i polakše, govorite polaganije, srednje glasno i gledajteu nastavnika. Ako vas direktan pogled u oči nastavnika prilikom ispitivanja jako zbunjuje i izaziva strah, zagledajte se u jednu točku (iznad njegove glave ili sl.) i odgovarajte. Tada zamislite stranicu u udžbeniku ili bilježnici na kojoj je to gradivo, zamislite crtež, shemu ili sl.. Ako vas nastavnik pita zašto ne gledate u njega, ili nešto drugo vezano uz vaš način odgovaranja, pristojno mu objasnite da vam je tako lakše odgovarati. Tako ćete ublažiti neugodne tjelesne reakcije, a ujedno ćete se osjetiti smireniji i sigurniji u sebe.

7.Naučite se opuštati i pravilno disati. U situacijama koje su nam zastrašujuće počinjemo plitko i brzo disati te tako smanjujemo količinu kisika koja je tijelu potrebna za normalno funkcioniranje. Korisno je svladati neku tehniku opuštanja mišića,jer su emocije uvijek praćene povećanom napetošću mišića. Opuštajući mišiće, smanjit ćete svoj strah i tjeskobu. Također je korisna šetnja ili umirujuća glazba. O takvim tehnikama možete više pročitati na internetu, u knjigama i časopisima, ili razgovarati sa školskim psihologom, koji vam može dati još pokoji savjet o tome kako da umanjite svoj strahod odgovaranja.

 

Ukoliko želite isprobati vježbu opuštanja pomoću dubokog disanja, pokušajte ovo:

 „DOBRO DISANJE“

Ustanite, ispravite leđa, opustite ruke uz tijelo, malo razdvojitenoge i oslonite se na cijela stopala. Kružite malo ramenima naprijed i nazad, razgibajte ih.

Zatim udahnite tako da zrak spustitešto dublje u pluća, sve do trbuha, tako da se trbuh malo napuhne kad do krajaudahnete. Na početku, dok učite ovakvo disanje, možete ako želite položiti jedan dlan na trbuh kako bi lakše osjetili kako vam se trbuh napuhuje i ispuhuje.

Izdisaj započnite laganim spuštanjem trbuha, a zatim i grudnog koša, pa se na kraju potpuno opustitei zadržite dah koju sekundu prije novog udisaja. Ostanitetako koliko vam je ugodno a onda počnite s novim u udisajem. Uzmite toliko zraka koliko vamje ugodno i dišiteritmom koji je umirujući. Dišite tako minutu, dvije i pri tome usmjerite svoju pažnju na to kako se osjećate u svojoj koži i u prostoru koji vas okružuje.

           

                                                            Za vas pripremila:

                                                                                              Milena Banko

                                                                                              školska psihologinja                                                                                     


E-DNEVNIK

BBC micro:bit
Školsko zvono

Raspored informacija

Izjava
Vremenik

Okvirni vremenik pisanih provjera znanja
 

Kurikul
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Oglasna ploča
Kalendar
« Studeni 2019 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Anketa
Predstavljaju li maske ono što mi uistinu jesmo?



Forum
Korisni linkovi


 > Google

Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 400
CMS za škole logo
Osnovna škola Tar -Vabriga / Istarska 21, HR-52465 Tar / os-tar.skole.hr / ured@os-tar.skole.hr
preskoči na navigaciju