preskoči na sadržaj

Osnovna škola Tar -Vabriga

 

 

KAKO POBOLJŠATI PAŽNJU I KOCENTRACIJU - SAVJETI ZA UČENIKE

„Baš si nepažljiv!“… „Koncentriraj se!“ Sigurno si nekad čuo nešto slično dok si mislima odlutao nekud daleko. Što zapravo znači „biti pažljiv” i što je pažnja, pokušat ću objasniti što jednostavnije. Umjesto pažnje često možeš čuti i izraz koncentracija. Imaju slično značenje. Pažnja ili koncentracija su zapravo tvoja usmjerenost na neku aktivnost, osobu, sadržaj ili neka događanja u tvom vlastitom tijelu ili okolini. Dakle, tvoja pažnja može biti usmjerena na samog sebe ili na okolinu. Uz pomoć pažnje ti opažaš, slušaš, učiš, igraš se i radiš najrazličitije stvari. Važno je da znaš, TI si taj koji odlučuje na što ćeš usmjeriti pažnju i koliko ćeš se dugo zadržati na tom sadržaju. Ali pažnja zna biti „neposlušna“ i nije ju uvijek lako kontrolirati. Ona ti može „pobjeći“ – naročito ako te nešto ne zanima. Na primjer, ti si u školi a misli ti pobjegnu kući, ili učiš a želiš izaći van, i na kraju ne znaš što si pročitao. Zato upamti, pažnja je jako važna. Dobro je znati da ti je lakše biti pažljiv kada te nešto interesira i da ćeš svojom pažnjom sve bolje upravljati kako rasteš. Ona je tvoj glavni pomagač i svakog dana uz njenu pomoć odabireš što će tvoje oči, uši i mozak primiti, a što neće. Dobro je znati da je pažnju moguće trenirati, poput mišića. Neke savjete, vježbe i igre za vježbanje pažnje i koncentracije možeš ovdje pronaći. Pokušaj, budi uporan i rezultati će se brzo pokazati.                         

1. Ukoliko si odlučio učiniti nešto kako bi poboljšao svoju pažnju, mogu ti pomoći neke od sljedećih aktivnosti. Sve su vrlo zabavne i sigurno su ti većina njih već poznate, ali možda nisi znao da su korisne za vježbanje pažnje. Isprobaj ih što više, budi uporan i rezultati će se brzo pokazati.

  • „Mozgalice“, labirinti, križaljke, pronalaženje skrivenih likova, traženje sličnosti i razlika, osmosmjerke… ima ih na dječjim portalima ili u časopisima
  • Crtanje, slikanje, precrtavanje crteža s puno detalja, bojanje vlastitih crteža ili slika u bojankama, modeliranje plastelinom, glinom
  • Slaganje različitih slagalica, puzzli, bilo kojeg oblika ili dimenzija - više dijelova zahtijeva više pažnje
  • Zadatci opažanja - uspoređivanje dvije ili više slika što je na njima različito
  • Razvrstavanje, kocki ili kuglica, po boji, veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu
  • Zadatci opažanja i pamćenja - npr. jednu minutu promatraš neku sliku i nakon toga trebaš nabrojati ili zapisati što više stvari sa slike
  • Zadatci slušanja i pamćenja- npr. netko ti kaže niz od nekoliko riječi ili brojeva, ti ih trebaš ponoviti istim redoslijedom (s vremenom ih dodajte sve više)
  • Netko od ukućana stavi ispred tebe više različitih predmeta, najmanje 5 ili više. Promotri ih desetak sekundi, zatim zatvori oči ili okreni glavu, a pomagač neka makne jedan. Pogodi što nedostaje.
  • Igraj različite društvene igre (igre na ploči, igre kartama, Jamb, Memory, Monopoly,, „Kalodont,“ „Leti, leti“, „Dan i noć“, „Izbaci uljeza“, ili neke druge moderne verzije društvenih igara koje možeš pronaći na internetu, u knjižarama ili na odjelima igračaka
  • Uključi se u igre koje uključuju fizičku aktivnost, „školica“, „gumi, gumi“, sport, ples… jer takve igre traže da naučiš pravila i strukturu koje treba poštivati

 

2. Za sljedeće vježbe odaberi mjesto i vrijeme gdje te nitko neće ometati i isprobaj ih. Vjerujem da ti mogu biti korisne. Neke od njih ti se mogu činiti dosadne, ali općenito vrijedi, što je igra mirnija i dosadnija više se kroz nju trenira pažnju. Pokušala sam im dati što zanimljivija imena, tako ćeš h ih lakše upamtiti.

  • „Buljenje u točku“. Udobno se smjesti, sjedni. Opusti se i stavi ruke na koljena. Odaberi neku točku ispred sebe. Promatraj ju što duže možeš bez skretanja pogleda. Natječi se sam sa sobom, s vremenom ćeš vidjeti da to možeš sve duže. Vježba može trajati od nekoliko do 20 minuta.

 

  • „Pažljivo buljenje“. Sjedni opušteno. Stavi ruke na koljena. Odaberi neki predmet ispred sebe i promatraj ga stalno razmišljajući o njemu, promatraj njegov izgled i svojstva, oblik, boju i sl. Čim osjetiš da ti misli ili pogled počinju „bježati“ s predmeta vrati ih nazad. Vježba može trajati od nekoliko minuta pa duže.

 

  • „Loptanje pažnjom“. Sjedni opušteno, leđa ravno, ruke na koljenima. Odaberi dva predmeta u svojoj okolini. Promatraj najprije jedan, razmišljaj o njemu a zatim nakon nekog vremena prebaci svoju pažnju na drugi, i razmišljaj o njemu. Tijekom vremena možeš varirati vrijeme koje ćeš posvetiti pojedinom predmetu ili povećati broj predmeta. S vremenom, sve bolje ćeš moći upravljati svojom pažnjom.

 

  • „Detektivske oči“. Podesi mjerač vremena na 5 minuta (ili koliko želiš). Sjedni na stolicu, udobno se smjesti i opusti se. Promatraj pažljivo prostor oko sebe i pokušaj zapamtiti sve do najsitnijeg detalja. To može biti boja zida, namještaja, predmeti na stolu, i tako dalje. Nakon 5 minuta zatvori oči i pokušaj zamisliti sliku sa što više detalja, ili neka te netko ispituje o detaljima u sobi da vidiš koliko si upamtio.

 

  • „Čitanje boja“. Ispod teksta vidjet ćeš riječi napisane raznim bojama. Kreni redom, od prve riječi i izgovaraj naglas boju kojom je napisan tekst. Dođi do kraja, a onda u obrnutom smjeru ponovi to isto. U početku će ti biti teško, kasnije sve lakše, jer su za boju i tekst odgovorne različite hemisfere mozga. Korist: trenira koncentraciju i usmjeravanje pažnje. | Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/zdravlje/cetiri-vjezbe-za-dobro-pamcenje-i-koncentraciju-foto/

 

 

  • „Otkačeni prsti“. Postavi prste desne ruke tako da pokažeš znak „mir“, a prstima lijeve pokaži „ok“. Zatim naizmjence mijenjaj položaj prstiju tako što će najprije desna ruka pokazati „ok“, a zatim lijeva „mir“. Ponovi više puta. A sada uradi ovu vježbu istovremeno i lijevom i desnom rukom tako da svaka ruka pokazuje svoj znak. Korist: trenira pažnju i pomaže prebacivanju s jednog zadatka na drugi. | Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/zdravlje/cetiri-vjezbe-za-dobro-pamcenje-i-koncentraciju-foto/

 

 

3. Osim u časopisima, korisne materijale za vježbanje koncentracije i pažnje možeš pronaći na internetu. Neki od njih nalaze se na sljedećim poveznicama. Pogledaj ih, nadam se da će ti biti zabavni i korisni.

Priručnik s 40-ak radnih zadataka kojima se može vježbati pažnja možeš pronaći na sljedećoj poveznici. Neki su lakši, neki teži, ali svi pomažu zadržavanju pažnje:

https://www.slideshare.net/Obiteljskicentar/prirunik-s-materijalima-za-vjebanje-panje

Na sljedećoj poveznici možeš pronaći priručnik koji možeš pogledati zajedno s roditeljima. Na početku su savjeti za njih kako da ti pomognu u jačanju pažnje, a zatim su zadatci za tebe:

https://www.artrea.com.hr/Zapazanje/KoncentracijaVjezbanje.pdf

 

4. Možeš i svojim roditeljima predložiti da pogledaju što sam pronašla o ovoj temi na internetu samo za njih. Zamoli ih da pročitaju, jer oni ti mogu biti jako dobri saveznici i pomagači u jačanju pažnje.

Priručnik „Kako poboljšati pažnju i koncentraciju djece kroz igru-savjeti za roditelje“, nalazi se na sljedećoj poveznici:

http://centar-sirius.hr/-/wp-content/uploads/2015/07/Publikacija-pa%C5%BEnja-i-koncentracija.pdf

 

5. I posljednje, ali možda čak i najviše važno: podsjećam te da ćeš biti pažljiviji ako te nešto interesira, ako si motiviran za ono što radiš. Zato, ako želiš poboljšati svoju pažnju dok izvršavaš neki zadatak, pokušaj se što više zainteresirati za njega. Odluči da je to nešto oko čega se želiš potruditi i što želiš napraviti najbolje što možeš. Podsjeti se zašto to radiš, kako ti može koristiti u životu, koje dobre posljedice može imati, što ćeš sve postići (npr. naučit ćeš, znati i moći nešto novo, biti ponosan na sebe jer si izvršio zadatak, dobiti priznanje/nagradu od roditelja ili učitelja itd.). Budi radoznao i kreativan u načinu obavljanja zadatka. Pretvori „dosadne“ stvari u zanimljive, npr. kad učiš glumi pred nekim da odgovaraš,  „googlaj“ pojmove iz gradiva, uči s prijateljima i sl.).

 

Želim ti puno uspjeha i zabave u treningu pažnje. Slobodno mi se javi ako imaš neko pitanje o pažnji ili općenito trebaš moju pomoć i savjet. Dok traje nastava na daljinu možeš to učiniti pomoću platforme Microsoft Teams i virtualne učionice. Tamo osim svojih učitelja i razrednika možeš pronaći i mene, školsku psihologinju, te mi poslati poruku u chat (Milena Banko) ili mi se kasnije kad se vratimo u školu možeš javiti osobno. Sretno!

                                                                                            Milena Banko, prof. psihologije

 

                                                                                        Školska psihologinja

PRAVILA PONAŠANJA U VIRTUALNOJ UČIONICI

 Dragi roditelji i učenici,

kao što se u realnoj školi treba učiti i poštivati Kućni red, tako se i u virtualnim učionicama treba marljivo raditi i pridržavati pravila lijepog ponašanja (internetski bonton). Neprimjereno i neodgovorno ponašanje učenika unutar virtualnih učionica biti će zabilježeno i može, kao i u realnoj učionici, biti kažnjeno. Kako do toga ne bi došlo, podsjećamo vas na obaveze i pravila ponašanja u virtualnim učionicama.

1. Obaveze učenika virtualnoj učionici

- redovito pratiti obavijesti i upute razrednika i učitelja

- izvršavati zadatke koje šalju učitelji i u predviđenom vremenu slati radove

- svaki radni dan u tjednu biti aktivan jer se (ne)aktivnost bilježi u  e-dnevniku

- u slučaju opravdanih razloga i poteškoća s izvršavanjem zadataka, obavijestiti predmetnog učitelja ili razrednika

 

2. Komunikacija s drugima u virtualnoj učionici

- u virtualnoj učionici objavljuju se isključivo sadržaji vezani uz nastavu

- učiteljima i drugim učenicima obraća se ljubazno i s poštovanjem

- zabranjen je bilo kakav oblik verbalnog nasilja (ruganje, uvrede i sl.), psovanje i korištenje nepristojnih riječi

- u pisanju poruka i komentara treba se truditi pisati u skladu s pravilima gramatike hrvatskog jezika

- poslani radovi trebaju biti rezultat vlastitog rada, zabranjeno je prepisivati ili preuzimati tuđe uratke

- učiteljima se obraća poštujući unaprijed dogovorene oblike komunikacije (način i vrijeme)

 

Za vas pripremila školska psihologinja

 

KAKO ISPLANIRATI UČENJE ZA VRIJEME NASTAVE NA DALJINU

Gotovo „preko noći“ svi smo se mi, djelatnici škola, učenici i roditelji, našli u situaciji koja se još donedavno činila teško zamisliva. Učionice su prazne, škole su utihnule i zatvorile svoja vrata a nastava se odvija „na daljinu“. Ovo je nešto posve novo za sve nas, pa je razumljivo ako sve ne funkcionira baš savršeno, ako smo na početku zbunjeni, ako nam je teško snaći se u ovoj izvanrednoj situaciji. Nastava na daljinu donijela nam je svima nove izazove, stavila na test našu kreativnost i strpljivost, sposobnost improvizacije i načine motiviranja djece za rad i učenje. Pri tome, svatko od nas treba prihvatiti svoj dio odgovornosti kako bi se nastava na daljinu odvijala što uspješnije. Uloga učitelja je da potiču učenike na učenje dajući im različite zadatke i aktivnosti, motiviraju, prate i vrednuju njihov rad. Učenici sa svoje strane trebaju redovito izvršavati svoje školske obaveze i aktivnosti a roditelji osigurati uvjete kod kuće, nadzirati i motivirati djecu za izvršavanje zadataka. Zvuči zapravo jednako kao i prije, zar ne? Nastava na daljinu ne smije djeci biti izlika za nerad, naprotiv, treba biti prilika da pokažu odgovornost i marljivost u ovoj „školi života“.  Pogledajte kakve savjete djeci i roditeljima daju stručnjaci Društva za psihološku pomoć Zagreb, o tome kako organizirati učenje u vrijeme online nastave.

Izvor:

https://dpp.hr/sam-svoj-majstor-kako-samostalno-isplanirati-ucenje-za-vrijeme-online-nastave/

Za vas odabrala školska psihologinja

 

ŠTO REĆI DJECI O KORONAVIRUSU

U vrijeme kada svi govore o koronavirusu nemojte predugo čekati da vam djeca dolaze s pitanjima, nego vi roditelji potaknite razgovor na tu temu. Čak i djeca mlađe dobi shvaćaju da se događa nešto neobično i zastrašujuće a ona veća su, vrlo vjerojatno, manje ili više već i sama zbog toga uznemirena. Izbjegavanje razgovora „da ih ne biste uplašili“ može za dijete biti puno štetnije, nego upoznavanje sa činjenicama na njima primjeren način. Djeca mogu imati iskrivljenu sliku ili krivo razumjeti ono što slušaju ovih dana, što svakako utječe na to kako će se osjećati u ovoj situaciji. Razgovor s djetetom daje vam priliku da odgovorite na pitanja koja ga muče, ispravite moguće krive informacije i umirite djetetov strah i tjeskobu. Takav razgovor trebalo bi voditi imajući na umu djetetovu dob i stupanj razvoja. Kako to možete učiniti na dobar način savjetuju vas stručnjaci Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, dajući vam smjernice kako djecu informirati o koronavirusu.                     

Za vas odabrala školska psihologinja

Izvori:

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/t-portal-pitali-smo-psihologinju-sto-reci-djeci-o-koronavirusu-potaknite-ih-na-razgovor-jer-izbjegavanje-te-teme-kako-ih-ne-bismo-opterecivali-moze-biti-puno-stetnije/

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/smjernice-za-roditelje-kako-djecu-informirati-o-koronavirusu-i-kako-malom-djetetu-pomoci-da-shvati-pravila/

Telefon za psihološku pomoć vezano uz koronavirus

Dragi roditelji, sugrađanke i sugrađani

Prenosimo vam informaciju sa web stranice Društva psihologa Istre:

„S obzirom na ozbiljnost situacije koja je u zadnjim tjednima nastala zbog širenja koronavirusa te mogućih posljedica ne samo na tjelesno, već i na psihičko zdravlje građana/ki, Hrvatska psihološka komora je u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim društvima psihologa, pokrenula mrežu za telefonsko savjetovanje na kojoj su angažirani stručni volonteri/ke psiholozi i psihologinje, koji će biti dostupni na telefonskim linijama kroz cijeli dan, u svrhu pružanja psihološke pomoći vezano uz koronavirus. Molimo vas da uzmete u obzir da, zbog žurnosti te ozbiljnosti situacije i organizacije ovakve vrste pomoći, linije, nažalost, nisu besplatne, već se naplaćuju po standardnim tarifama koje imate ugovorene s teleoperaterima.“

Telefon za psihološku pomoć vezano uz koronavirus za Istarsku županiju je 091 984 9184

 

KAKO ZAŠTITITI MENTALNO ZDRAVLJE U VRIJEME ZDRAVSTVENE KRIZE

Epidemija koronavirusa promijenila je našu svakodnevicu na brojne načine, ugrozila nam zdravlje, egzistenciju i radna mjesta, promijenila ustaljeni način života, unijela nam u domove neizvjesnost i strah. Mediji nam svakog dana prenose zabrinjavajuće vijesti, najčešće riječi koje slušamo u zadnje vrijeme su „koronavirus“, „broj umrlih i zaraženih“, „uvode se nove mjere“…  Život nam se mijenja iz dana u dan, drastično i neumoljivo. Reakcije ljudi su različite, od onih koji negiraju i umanjuju ozbiljnost situacije, preko onih koji su zauzeli odgovoran stav i ponašaju se prema preporukama nadležnih, do onih koji je preplavio strah i panika pa imaju poteškoće u funkcioniranju. Pri tome su ovi prvi, na žalost, velika opasnost za sebe i sve nas. Situacija u kojoj se nalazimo je vro ozbiljna i zato svi moramo prihvatiti svoj dio odgovornosti za sebe i druge, kako bi nam se život što prije normalizirao. Pročitajte kakve nam savjete daju psihologinje Zdravog grada Poreč o tome kako možemo zaštititi vlastito mentalno zdravlje u vrijeme zdravstvene krize.

Za vas odabrala školska psihologinja

 Izvor:

https://www.zdravi-grad-porec.hr/strucne-teme/kako-zastititi-mentalno-zdravlje-u-vrijeme-ove-zdravstvene-krize/

 

OBAVIJEST RODITELJIMA I UČENICIMA O NAČINU RADA ŠKOLSKE PSIHOLOGINJE ZA VRIJEME TRAJANJA NASTAVE NA DALJINU

Poštovani roditelji i dragi učenici,


U cilju zaštite svih nas dok traje nastava na daljinu, školska psihologinja biti će vam na raspolaganju na načine kojima se izbjegavaju direktni kontakti. Kao i inače, tako i sada kada su nam svima savjet i podrška još i više potrebni, možete joj se obratiti ukoliko trebate savjet i pomoć psihologa. Na raspolaganju vam je putem e-maila: milena.banko@skole.hr na kojem možete potražiti odgovor na pitanja koja vas muče ili ako želite možete dogovoriti termin za telefonski razgovor. Nakon što dogovorite termin, psihologinja će vas nazvati u vrijeme kada inače radi u školi, ponedjeljkom ili srijedom, i na taj način posvetit će vam vrijeme i pažnju kao da ste došli u prostore škole. Osim toga, pomoć školske psihologinje možete zatražiti tako da joj pošaljete poruku u chat preko virtualnih učionica/Microsoft Teams ili posredstvom razrednika. Preporučujemo da pratite sadržaje web stranice škole na kojima će stručna služba škole objavljivati važne informacije i edukativne sadržaje koji vam mogu biti korisni u nošenju sa novonastalom situacijom. Zahvaljujemo svima na suradnji.

 

 

KAKO POBIJEDITI STRAH OD ODGOVARANJA-SAVJETI ZA UČENIKE

Većina učenika osjeća strah pri usmenom ispitivanju. Trema prije odgovaranja normalna je pojava, ipak, ako takav strah postane prevelik, može stvarati velike probleme. Najvažnije je znati da se strah može prevladati.

Za početak, treba znati da je glavni izvor straha od ispitivanjastrah od neuspjeha, odnosno nesigurnost u svoje sposobnosti, pripremljenost i znanje. Kod usmenog odgovaranja taj strah može dodatno pojačati dobacivanje i ruganje drugih učenika iz razreda, u slučaju pogrešaka.

Strah može pojačati i nestrpljenje ili negativna reakcijanastavnika,kao npr.požurivanje na odgovor, prekidanje učenika ilimožda uvredljivi komentari .

Izvor straha od ispita i odgovaranja mogu biti i previsoka očekivanja okoline, najčešće roditelja, ako očekuju od djeteta samo odlične ocjene.

Postoje osobe kojesu i inače, u svakodnevnom životu,sramežljive, teže komuniciraju i razgovaraju s drugima, u društvu su napete i neugodno im je. Njima će biti još teže usmeno odgovarati pred nastavnikom i razredom.

 

STRAH OD ODGOVARANJA UTJEČE NA CJELOKUPNO PONAŠANJE OSOBE

Neugodni osjećaji:

  • strah od loše ocjene iloših posljedica
  • osjećaj napetosti, zabrinutosti
  • osjećaj panike ako se na neko pitanje ne zna odgovor
  • osjećaj razočarenja, ljutnje, frustracije u vezi s ispitom i ocjenom

Tjelesne reakcije:

  • ubrzanrad srca, ubrzano i plitko disanje, drhtanje
  • vlažni i hladni dlanovi, pretjerano znojenje
  • glavobolja, mučnina, nelagoda u želucu
  • napetost u mišićima, suha usta
  • pojačana potreba za mokrenjem, proljev

Razmišljanje:

  • negativne misli, npr.: “dobit ću jedinicu”, “glupsam”, „mama će se ljutiti“, „past ću razred“i sl.
  • teško dosjećanjegradiva koje je ranije naučeno

Ponašanje:

  • tjelesni nemir, tapkanje prstima po stolu, stiskanje šaka i sl.
  • povišen i drhtav glas, zamuckivanje
  • želja da se pobjegne iz situacije i da ona što prije završi

KAKO SAVLADATI STRAH OD ISPITA I ODGOVARANJA

1. Postavitesi realne ciljeve i očekivanja. Važno je poznavatisebe i svoje mogućnosti,svoje jake i slabe strane, i u skladu s njima realno procijeniti kakav uspjeh iz kojeg predmeta i gradiva možete postići. Neke stvari idu nam bolje a neke lošije, ne moramo i ne možemo uvijek sve moći i znati. Ne smijemo si postavljati nerazumne i neostvarive ciljeve. Učenici koji ciljaju samo na petice i misle da u svemu moraju biti „savršeni“ češće se boje ispita i odgovaranja.

2.Dobro se pripremite. Gradivo treba što bolje naučiti i pripremiti se za ispite i odgovaranje. Kod učenja za usmeno odgovaranje važno je uvježbavati odgovaranje naglas(imati „generalnu probu“).  Možete se pripremati sami, tako da zamislite da odgovarate, možete se pri tome ako želite i gledati u ogledalo, ili netko drugi može glumiti nastavnika (prijatelj, roditelj, brat, sestra).Tako ćete se najbolje pripremiti za odgovaranje pred nastavnikom, a ujedno i predvidjeti moguća pitanja. Može vam pomoći i ako zamišljatesituaciju odgovaranja u razredu, nastavnika kako vas pita,i ono što je najvažnije, sebe kako sigurno i dobro odgovarate.I još nešto važno, kad naučite neko gradivo, bolje je da se sami javite za odgovaranje, nego da strepite hoće li vas i kada nastavnik prozvati. Ako je ispitivanje najavljeno, važno je da taj dan dođete u školu pripremljeni, odmorni i dobro naspavani.

3.Razmislite čega se zapravo bojite. Što vam se može dogoditi ako ne budete dovoljno znali? Što je najgore što vam se može dogoditi? Morat ćete ponovo učiti…. morat ćete roditeljima opravdavati zašto je tako ispalo? Je li to baš toliko strašno i nepopravljivo?

Prije odgovaranja napišite na papir zašto se bojite. Tako možete sami sebe utješiti i „razuvjeriti“ ako pretjerujete. Također, možete u razgovoru s roditeljima provjeriti koliko ste realni u svojim „katastrofičnim“ očekivanjima loših posljedica. Može vam pomoći i razgovor s prijateljem ili prijateljicom o tome kako se on ili ona osjećaju u sličnim situacijama. Možda budu imali kakav dobar savjet o tome kako se oni nose sa svojim strahom.

 

4. Zamijenite negativne misli pozitivnima. Zastrašujuće misli (,,To je jako teško!'' i sl.) pokušajte zaustaviti tako da mislite o nečemu ohrabrujućem, o nekoj osobi koja vam daje podršku, o nekom mjestu na kojem se osjećate  lijepo i sigurno. Neka to ne bude maštanje unedogled, nego samo kratka pomisao u ,,kriznoj situaciji''. Ohrabrite sami sebe prije odgovaranja kao što bi ohrabrili dobrog prijatelja, govoreći si :„naučio/naučila sam”, „dobro ću odgovarati”, „sve će biti dobro“, „pa što ako kažem neku glupost, i drugima se to dogodi“, „nije tragedija ako dobijem lošu ocjenu, mogu je ispraviti“ itd..Tako sami možete kreirati svoje ohrabrujuće rečenice kojima ćete se utješiti, ohrabriti i „poništiti“ strahove koje ste ranije zapisali na papir.

 

5. Skrenite pažnju. Trema je najgora prije samog početka, dok drugi odgovaraju a vi čekate da vas možda prozovu. Zato je dobro obratiti pažnju na nešto drugo u okolini (npr. brojati ili opisivati predmete po prostoriji ili se usmjeriti na gledanje i slušanje učenika koji odgovara i nastavnika. Tako možete možda još nešto i ponoviti. Ovim skrećete pažnju sa svojih znakova treme (kojih ste inače pretjerano svjesni i tumačite ih kao katastrofu).

6. Opustite se što više tijekom odgovaranja. Korisna može biti tehnika polaganog dubokog disanja.Nekoliko puta duboko udahnite da bi se opustili (ne bojtese nitko to neće primijetiti). Tako ćete vratiti normalan ritam disanja. Kad ustanete za odgovaranje stanite uspravno, dišite što mirnije i polakše, govorite polaganije, srednje glasno i gledajteu nastavnika. Ako vas direktan pogled u oči nastavnika prilikom ispitivanja jako zbunjuje i izaziva strah, zagledajte se u jednu točku (iznad njegove glave ili sl.) i odgovarajte. Tada zamislite stranicu u udžbeniku ili bilježnici na kojoj je to gradivo, zamislite crtež, shemu ili sl.. Ako vas nastavnik pita zašto ne gledate u njega, ili nešto drugo vezano uz vaš način odgovaranja, pristojno mu objasnite da vam je tako lakše odgovarati. Tako ćete ublažiti neugodne tjelesne reakcije, a ujedno ćete se osjetiti smireniji i sigurniji u sebe.

7.Naučite se opuštati i pravilno disati. U situacijama koje su nam zastrašujuće počinjemo plitko i brzo disati te tako smanjujemo količinu kisika koja je tijelu potrebna za normalno funkcioniranje. Korisno je svladati neku tehniku opuštanja mišića,jer su emocije uvijek praćene povećanom napetošću mišića. Opuštajući mišiće, smanjit ćete svoj strah i tjeskobu. Također je korisna šetnja ili umirujuća glazba. O takvim tehnikama možete više pročitati na internetu, u knjigama i časopisima, ili razgovarati sa školskim psihologom, koji vam može dati još pokoji savjet o tome kako da umanjite svoj strahod odgovaranja.

 

Ukoliko želite isprobati vježbu opuštanja pomoću dubokog disanja, pokušajte ovo:

 „DOBRO DISANJE“

Ustanite, ispravite leđa, opustite ruke uz tijelo, malo razdvojitenoge i oslonite se na cijela stopala. Kružite malo ramenima naprijed i nazad, razgibajte ih.

Zatim udahnite tako da zrak spustitešto dublje u pluća, sve do trbuha, tako da se trbuh malo napuhne kad do krajaudahnete. Na početku, dok učite ovakvo disanje, možete ako želite položiti jedan dlan na trbuh kako bi lakše osjetili kako vam se trbuh napuhuje i ispuhuje.

Izdisaj započnite laganim spuštanjem trbuha, a zatim i grudnog koša, pa se na kraju potpuno opustitei zadržite dah koju sekundu prije novog udisaja. Ostanitetako koliko vam je ugodno a onda počnite s novim u udisajem. Uzmite toliko zraka koliko vamje ugodno i dišiteritmom koji je umirujući. Dišite tako minutu, dvije i pri tome usmjerite svoju pažnju na to kako se osjećate u svojoj koži i u prostoru koji vas okružuje.

           

                                                            Za vas pripremila:

                                                                                                                                                                              Milena Banko

                                                                                                                                              školska psihologinja                                                                                  


E-DNEVNIK

BBC micro:bit
Školsko zvono

Raspored informacija

Izjava
Vremenik

Okvirni vremenik pisanih provjera znanja
 

Kurikul
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Kalendar
« Travanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Anketa
Predstavljaju li maske ono što mi uistinu jesmo?



Forum
Korisni linkovi


 > Google

Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 400
CMS za škole logo
Osnovna škola Tar -Vabriga / Istarska 21, HR-52465 Tar / os-tar.skole.hr / ured@os-tar.skole.hr
preskoči na navigaciju